Predavanje: Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj – memento nestaloj baštini

Predavanje Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj – memento nestaloj baštini, dr.sc. Zlatka Karača , održat će se u utorak 29. studenog 2016. u 18 sati, u Velikoj dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.
Od stotinjak sinagoga koliko ih je tijekom povijesti nastalo na tlu Hrvatske – od skromnih adaptacija stambenih prostora za potrebe bogoslužja do monumentalnih novogradnji izrazite reprezentativnosti – danas postoji još samo devet objekata namjenski građenih za sinagogalnu funkciju (Varaždin, Koprivnica, Križevci, Daruvar, Bjelovar, Osijek, Sisak, Podravska Slatina), a tek jedna od tih zgrada služi izvornoj namjeni (ortodoksna sinagoga u Rijeci). Osobitu vrijednost imaju naše najstarije sinagoge u Splitu i Dubrovniku uređene u adaptiranim prostorima srednjovjekovnih kuća, koje su i danas u obrednoj funkciji, no najveći broj sinagogalnih gradnji nastao je tek poslije 1860, kada je Židovima carskim patentom dopušteno posjedovanje nekretnina. Stoga u stilskoj stratifikaciji arhitekture sinagoga dominiraju primjeri iz razdoblja historicizma te u nešto manjem broju secesije, art déco stiliizacije i moderne. Tipološki obrasci i likovni jezik naših sinagoga uglavnom su preuzeti od nešto ranije nastalih uzora sinagoga Beča, Budimpešte i drugih monarhijskih središta (s osobito utjecajnim realizacijama Ludwiga von Förstera). Razlike u uređenju interijera sinagoga proizlaze iz različitih tradicija sefardskih i aškenaskih zajednica, a postoje i razlike između ortodoksnoga i reformiranog ritusa u organizaciji i opremi sinagogalnih prostora. Posebna dionica predavanja bit će posvećena tragičnoj sudbini i nestanku naših sinagoga, uz moguće pristupe obnovi (npr. problem lokacije u zagrebačkoj Praškoj ulici).



Zlatko Karač (Vukovar, 1961) diplomirao je i doktorirao na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu, gdje danas radi kao docent i prodekan za znanost. Bavi se urbanizmom, poviješću hrvatske arhitekture i zaštitom graditeljske baštine, osobito na temelju planskih dokumenata. Član je Hrvatskoga povjerenstva za suradnju s UNESCO-om. Objavio je brojne znanstvene i stručne radove, dobitnik je Državne nagrade za znanost (2012), znanstveni je savjetnik i glavni urednik fakultetskoga znanstvenog časopisa Prostor. Afirmirao se kao istraživač naše sinagogalne baštine, suradnik je Center for Jewish Art, The Hebrew University of Jerusalem; pri Katedri za judaistiku Filozofskoga fakulteta utemeljio je i vodi kolegij Židovi i arhitektura.



izvor: matica.hr


Komentari

Trenutno nema komentara

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*  
vrh stranice