Zelenilo i vjetrenjače uz more na Žnjanu

Mladi vizionari skrenuli su pažnju na sebe projektom “Agropark”.
Među četiri najzanimljivija urbanistička rješenja žnjanskog platoa, što su ih u sklopu polaganja ispita ponudili studenti pete godine arhitekture na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije, iznenađenje je projekt “Agropark”, autorske četvorke: Zoje Zoković, Tajane Pandžić, Nikoline Prolić i Stjepana Solde, svi iz Splita.

Agropark uz more, na žnjanskom platou? Otkud to? - pitamo, a oni spremno odgovaraju: Zašto ne?



- Osnovnu inspiraciju dobili smo iz okolnog konteksta, onoga što je nekada taj kvart predstavljao i zašto se uopće tako zove - pojašnjava Stjepan.

- Jest da je bilo malo nespojivo s betonskim platoom, ali nam je sami izazov uvođenja potpunog kontrasta postojećem stanju bio zanimljiv. A Nikolina se nadovezuje:

- Smatramo da bi taj prostor bio kvalitetan i za sve ostale kvartove, jer bi ga se koristilo kao veliku tržnicu, kao mjesto gdje se mogu doći rekreirati na bolji način, živjeti s tim zelenilom. To nam se svidjelo.

Korak naprijed

Na pitanje nije li to korak natrag u vremena kad se u Splitu uz more sadilo, a ne gradilo, odgovara Zoja: “Čini mi se da je zapravo korak naprijed, jer je možda sve krenulo u negativnom smjeru pa se sad vraćamo tim nekim izvorima da bismo na novi način pokušali poboljšati ono što sad ne valja.”

Stoga ih vjerojatno nisu brinule reakcije.

- Pretpostavljali smo da će ljudi biti prilično začuđeni našim razmišljanjem, ali drago nam je čak da su reakcije bile takve, jer to sigurno znači da su počeli razmišljati na drugačiji način, da su možda preispitali sebe i pomislili da to što mi predlažemo nije toliko suludo, nego možda čak u nekoj bližoj budućnosti realno - kaže Tajana.

Kad se već govori o realnome, jesu li uopće razmišljali o mogućnosti izvedbe svog projekta. Razmišljali su, kažu, i zamislili da jednim dijelom odgovornost preuzme Grad budući da je to javni prostor, a dala bi se mogućnost iznajmljivanja pojedinih parcela i privatnim vlasnicima, tako da bi nastalo javno-privatno partnerstvo. Podsjećaju, uz to, da bi se uzgojem biljaka i crpljenjem energije iz vjetrenjača dobio novac za daljnji razvoj sadržaja koje su predvidjeli u staklenicima.



Za izradu urbanističkog rješenja lokacija im je bila zadana, pitanje je, međutim, je li im se i svidjela. “Kad smo prvi put čuli za lokaciju, bili smo malo izgubljeni, jer nismo baš zadovoljni načinom na koji grad gleda na taj prostor, da ne kažem da smo čak bili iznervirani jer nismo bili sigurni postoji li uopće način da se riješi tako problematično područje”, ponovno odgovara Tajana. “Nakon kraćeg vremena shvatili smo da bi to mogla biti potencijalno kvalitetna tema i dali smo sve od sebe da predložimo najbolje što smo mogli.”

Žnjanski plato- najveći izazov

Nikolina pak navodi da ima još dosta lokacija koje bi mijenjali i uredili u Splitu, pa nabraja: nastavak Žnjana, put Duilova, spajanje sa Stobrečem, ali i lokacije na strani prema Solinu. Uostalom, nekima su se bavili tijekom studija, no žnjanski plato bio je najveći izazov.

Izazov je bio i odabir studija, primjećujemo, i svih četvero pitamo zašto arhitektura.

“Htjela sam se baviti nečim kreativnim i na kraju se odlučila za arhitekturu. Kad sam upisivala, nisam znala što mogu očekivati, ali definitivno je promijenila moj način razmišljanja i pogled na svijet”, odgovara Zoja. “Možda zato što je sastavni dio našeg života, od najranije dobi pa sam projektiranjem htjela utjecati na taj prostor koji oblikuje čovjeka kroz njegov životni put. Arhitektura je ispunila moja očekivanja u svakom smislu”, zadovoljna je Tajana.

Nikolinu je arhitektura počela privlačiti dok je bila u gimnaziji. “Nisam je tada još dobro poznavala, imala sam dara za crtanje i drugi su me poticali da to upišem, bilo je malo teško, ali eto, sviđa mi se.”

Stjepana je privukla tema utjecaja arhitekture na društvo, kako bi arhitekturom i sam mogao potaknuti neke promjene. “Možda je malo preambiciozno reći tako nešto, ali ovo je početna faza učenja i dobar smjer k tom cilju”, odgovara na pitanje vjeruje li da uistinu može mijenjati društvo svojim projektima.




Prof. Neno Kezić: Pristup je senzibilan

Da li u prostor Žnjana treba implementirati njegovo okruženje uzgoja bilja i staklenika? I što je staklenik 21. stoljeća? Ovim rješenjem se plato Žnjana arhitektonski preparira za područje uzgoja biljnih vrsta, a funkcija staklenika mijenja se u koncentrirani javni prostor s restoranima, trgovinama, koncertnim prostorima i sl. Pristup je senzibilan i diskretan, te se od žnjanskog platoa stvara familjarni (romantični) arkadijski tepih za slobodno vrijeme građana Splita.

Autori o projektu

O budućnosti gradskog predjela Žnjan počelo se razgovarati još u vrijeme priprema za Mediteranske igre. U to doba Žnjan je bio područje na kojem se u staklenicima uzgajalo cvijeće i povrće, koje je izvanredno uspijevalo zahvaljujući pogodnoj mikroklimi. To lice Žnjana potpuno je nepomirljivo s današnjom izgradnjom uz more, podređenoj interesima privatnog vlasništva. Takva arhitektura zanemaruje svoju društvenu ulogu, odijeljena je od urbanog konteksta i od ideje doprinosa kolektivnosti.

Povijesna uloga tog prostora potakla je rješavanje problema žnjanskog platoa implementiranjem agrokulture u javni život grada. Korištenjem prepoznatljivog uzorka polja iz neposrednog konteksta, njihovom multiplikacijom i prenamjenom, ponudili smo suvremene sadržaje zanimljive i korisne stanovnicima grada.


Budući da je agrokultura bila prisutna u sklopu ljudskih nastambi od samih početaka civilizacije, a danas nalazi svoje mjesto izvan rezidencijalnih zona, odluka o uzgoju vlastite hrane u gradu omogućila bi dostupnost svježih namirnica na mjestu uzgoja, smanjila svakodnevne troškove stanovnika i pružila mogućnost novih socijalnih interakcija.

Postojala je potreba organizacije pojedinih sadržaja u zatvorenim prostorima, stoga smo za tu namjenu odabrali tipologiju staklenika, koje smo veličinom i rasporedom prilagodili korištenom uzorku polja.

Nastojali smo obogatiti ponudu javnih sadržaja grada dodavanjem novih, a istovremeno pružiti postojećima bolji i primjereniji prostor.

Dio sadržaja, kao što su tržnica, arboretum, prostor za sajmove i centar jadranskih kultura, tematski je vezan uz agrokulturu, dok su ribarnica, maritimni muzej i boat show orijentirani na more kao bitan čimbenik lokacije.

Šetnica koja spaja sve navedene sadržaje postaje okosnica različitih društvenih, kulturnih i rekreacijskih događanja, a ujedno i mjesto susreta i interakcije, te nositelj gradskog identiteta.


izvor: slobodnadalmacija.hr

Komentari

Trenutno nema komentara

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*  
vrh stranice