Završena je posljednja radionica projekta EE CULTURE

Prošli tjedan uspješno je završena druga po redu radionica projekta EE CULTURE, sa ciljem informiranja šire javnosti o energetski učinkovitom obnavljanju i održavanju zaštićenih objekata.
Nastavno na program prve radionice, u sklopu druge radionice u Zaboku održana su predavanja na temu Projekti energetske obnove i revitalizacije kulturne baštine – primjeri dobre prakse.

Radionicu su otvorile Ivana Horvat, pomoćnica ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske te Tihana Husak, Krapinsko zagorska županija organizator ove radionice.

Nakon uvodnih pozdravnih govora, Ivana Horvat prezentirala je projekt EE CULTURE - Energetska učinkovitost u kulturnoj baštini, u sklopu kojeg se rekonstruiraju dva objekta kulturne baštine, Županijska palača u Krapini te Vila Rožle u Velenju. Projekt sufinancira Europski fond za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007. - 2013. Provođenje građevinskih radova na objektima takvoga tipa je zahtjevan postupak sam po sebi. Istaknula je da ovakvi projekti obilježeni su posebnim postupcima planiranja i provođenja radova i to prema zahtjevima nacionalnog zakonodavstva. Kod rekonstrukcije objekata kulturne baštine, često dolazi do nepredviđenih problema koji su posljedica vanjskih čimbenika koje nije moguće u potpunosti predvidjeti. Uzevši u obzir sve navedeno, sudionici su dobili uvid u sve aktivnosti i odgovornosti, koje vodeći partner projekta mora preuzeti u svrhu stjecanja dojma o obuhvatu i potrebnom angažmanu te znanjima neophodnim za izvođenje takvog kompleksnog projekta.

Srećko Vrček održao je predavanje na temu Energetska obnova zgrada upisanih u Registar kulturnih dobara RH: primjeri i praksa, na konkretnom primjeru Programa revitalizacije i energetske obnove Donjeg Grada Zagreba prezentirao je tijek svih radnji, od projektiranja energetske obnove do izvođenja radova, koje je treba izvoditi u konzultaciji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba. Naglasio je istodobno, da svi sudionici u ovom procesu moraju posjedovati dopuštenje Ministarstva kulture za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Vrček je na kraju kazao da se preporuča angažman iskusnog ovlaštenog projektantskog i stručnog nadzora u svrhu kvalitetnog praćenja radova kao i iskusnog ovlaštenog izvođača radova sa referencama u takvim vrstama radova.



Viša stručna savjetnica Konzervatorskog odjela u Krapini, Sanda Zenko svojim izlaganjem Kulturne baštine i energetske učinkovitosti predstavila je primjere dobre prakse dvorca Bračak i Upravne zgrade Krapinsko-zagorske županije. U svom predavanju istaknula je konzervatorske akte, odnosno sve upravne dozvole koje treba ishoditi prije samog čina obnavljanja zaštićenog objekta. Pritom je spomenula i navela konzervatorske mjere zaštite, vanjski izgled objekta koji uključuje gabarite, pročelja, stolariju, pokrov krovišta te unutrašnjost koju sačinjavaju zidni oslici, povijesne tapete, podne obloge, stropne obloge, stubišne i druge ograde. Posebna pažnja mora se posvetiti povijesnim strukturama i materijalima, općenito za svako pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, u rješenju o njegovoj zaštiti navedena su svojstva zbog kojih je ono zaštićeno kao kulturno dobro i koja je potrebno konzervatorskim i restauratorskim postupcima očuvati.



Na Projektu obnove stambenog sklopa arhitekta Ivana Vitića u Laginjoj ulici u Zagrebu, Alan Braun sa Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba, prikazao je svoja dosadašnja iskustva i istraživanja za provedbu obnove spomenutog stambenog sklopa, od ideje do realizacije. Objasnio je važnost cjeline i stvarne uloge elemenata, materijala, tekstura i boja u tim složenim sklopovima. Radionicu je završio skrenuvši pozornost svih sudionika da je graditeljska baština dio identiteta svake zemlje i kao takva ima i golem ekonomski potencijal, ali to u Hrvatskoj nažalost još uvijek nije dovoljno shvaćeno ni valorizirano.

Svrha dviju održanih radionica bila je podići razinu svijesti građana i šire javnosti o važnosti očuvanja i zaštite kulturne baštine, prije svega od propadanja i uništavanja, zato što je odnos prema baštini uvelike određen prepoznavanjem i valorizacijom predmeta kulturne baštine. Tijekom radionice naglašena je važnost pravilnog ophođenja kulturnom baštinom kao i uloga svakog pojedinca pri očuvanju i brizi o baštini.

U otvorenoj raspravi na kraju radionice, zaključeno je da su od neophodnog značenja potrebna razmjena znanja i iskustava u pripremi i provedbi energetske učinkovitosti u objektima kulturne baštine, kako bi se ukazalo na česte greške i propuste, te upozorilo na zakonsku proceduru u provedbi ovakvih projekata. Projekti energetske obnove kulturne baštine vraćaju veći dio uložene investicije kroz uštede, s dodatnom prednošću povećanja kvalitete života i udobnosti boravka u zgradama.


izvor: regea.org

Komentari

Trenutno nema komentara

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*  
vrh stranice