Svečano otvorenje spomenika Gordanu Ledereru
Na brdu Čukuru pokraj Hrvatske Kostajnice poginuli snimatelj Hrvatske radiotelevizije Gordan Lederer dobio je spomen-obilježje.
Spomen-obilježje
Slomljeni pejzaž otkrili su glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Goran Radman i gradonačelnik Hrvatske Kostajnice Tomislav Paunović u nazočnosti ministra hrvatskih branitelja Predraga Matića, zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, supruge Gordana Lederera, zaposlenika Hrvatske radiotelevizije i brojnih drugih uzvanika.
Gordan Lederer rođen je u Zagrebu 21. travnja 1958., a diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti. Bio je vrstan znalac snimateljskoga zanata, a 1988. počeo je raditi na HTV-u.
Glavni ravnatelj HRT-a s voditeljem projekta gradnje spomen-obiljezja Milanom Beslicem i trima autorima (foto:HRT)
Spomen-obilježje podigli su Hrvatska radiotelevizija i Grad Hrvatska Kostajnica, a otkriveno je uz zvuke pjesme Brothers in arms i Ledererove snimke Banijska ratna praskozorja, u kojima je zabilježio lica hrvatskih vojnika u Pounju 1991. godine. Voditelj projekta je HRT-ov zaposlenik Milan Bešlić, a spomen-obilježje, koje nadvisuje Hrvatsku Kostajnicu, djelo je autora
kipara Petra Barišića te
arhitekata Kate Marunice i Nenada Ravnića (NFO). Izrađeno je u obliku fotografskoga objektiva, a napukla leća unutar kruga simbolizira pucanj i istinu.
Situacija, tlocrt i presjeci (izvor: nfo.hr)
Autor
Petar Barišić kaže kako je inspiraciju dobio gledajući kadrove Banijskih ratnih praskozorja, koje je snimio Lederer.
On je pogođen snajperskim metkom, kamera je pala, staklo je propucano… I mi smo tako napravili sa spomenikom, veliku leću koja se nalazi unutar kruga propucali smo snajperskim metkom na isti način na koji je on, nažalost, ubijen. Željeli smo dobiti svjedočanstvo o tome što se dogodilo, a metak je napravio paukovu mrežu, koja se vidi na njegovim snimkama, rekao je Barišić.
Posebnost spomenika je i u tome što će se njegovo zrcaljenje vidjeti i noću, a bit će vidljiv i iz samoga grada Hrvatske Kostajnice. Na arhitektonskoj izvedbi rješenja radili su
Kata Marunica i Nenad Ravnić, koji su rekli kako je realizacija bila zahtjevan zadatak jer je spomenik trebalo uklopiti u ambijent brda Čukur iznad Kostajnice te osmisliti pristupnu stazu.
Najveći izazov bili su nam kratki rokovi i nabava materijala, odnosno čeličnoga okvira i leće, tj. stakla za leću. Velika nam je čast bila sudjelovati u izgradnji spomenika i želja nam je da ga ne prihvate samo stručni krugovi nego i ljudi koji tamo žive kao i oni koji će onamo dolaziti, rekla je Kata Marunica.
Više o otvorenju spomen-obilježnja pogledajte
ovdje.
izvor:
hrt.hr
foto:
hrt.hr i
nfo.hr