'Ribarski muzej' u Kalima - magistarski rad mlade zadarske arhitektice Nikoline Lukin

Projekt će biti izložen na ovogodišnjem jubilarnom 50. zagrebačkom salonu arhitekture.
Nikolina Lukin, mlada zadarska arhitektica, autorica je projekta "Idejno rješenje Ribarskog muzeja u Kalima na otoku Ugljanu" koji će biti izložen na ovogodišnjem jubilarnom 50. zagrebačkom salonu arhitekture.

Selektor ovogodišnjeg 50. zagrebačkog salona, prof. Hrvoje Njirić od pristiglih 72 radova u sekciji Studenti izabrao je 28 radova koji su uspješno odgovorili na temu ovogodišnjeg poziva - Dosljednost.

Nikolina Lukin se nakon završene gimnazije Jurja Barakovića upisala na Arhitektonski fakultet u Ljubljani gdje je u srpnju ove godine obranila magistarski rad na temu ribarskog muzeja koji je nastao pod mentorstvom doc.dr. Ilke Čerpes, u.d.i.a.

SAŽETAK AUTORICE O RADU:

Kali je mjesto s bogatom ribarskom tradicijom. U mjestu Kali, kao i na cijelom otoku Ugljanu nema niti jedne kulturne ustanove. Kultura je dugoročan pogled revitalizacije i rasta ekonomije te jedan od uvjeta za održivost samog otoka.

Magistarski rad prikazuje jedan od pogleda na mogućnost razvoja kulturne djelatnosti u mjestu Kali. Analiza trenutnog stanja pokazuje da mjesto Kali ima ogroman potencijal i postojeće resurse koje ne iskorištava u pravoj mjeri.

Parcelu na jugoistočnom dijelu mjesta, u zaljevu Batalaža krase prekrasni pogledi, mala luka i dostupnost, uključujući i onu s mora. Zato smatram da je lokacija primjerena za Ribarski muzej koji će podići kvalitetu života mještana te postati zanimljivija i privlačnija destinacija za posjetitelje. Predlažem da se postojeći degradirani dio sanira na način, da se u skladu s načelima održivosti u potpunosti obnovi postojeća obala, a postojeća zgrada sruši te se na njenom mjestu podigne novi Ribarski muzej mjesta Kali.



SAŽETAK AUTORICE O PROJEKTU:

Volumen nove zgrade Ribarskoga muzeja u Kalima prilagođava se linearnom obliku parcele, dimenzijama srušene zgrade i građevinskim linijama susjednih kuća. Prizemlje se sastoji od tri razgibana volumena postavljena u oblik meandra, tvoreći pritom pasaže koje podsjećaju na uske dalmatinske ulice- kalete. Pred ulazom u muzej, konzolni prevjes oblikuje natkriveni trg - mjesto susreta i druženja sa pogledom na more. Volumen kata je kompaktan, masivan ali na dva mjesta, s pomoću metode oduzimanja, nastanu loggie. Prva koja je ujedno i veća, posljedica je otvaranja pogleda na more susjednoj kući. Druga loggia predstavlja zadnju točku izložbe - fantastičan pogled na zaljev.



Izložbeni prostori su zenitalno osvjetljeni. Krov je savijen u oblik meandra i kroz proreze, obložene mliječnim staklom, prostor obasjava razpršena, difuzna svjetlost. Glavna vizija pri oblikovanju nove zgrade muzeja je bila javno i transparentno prizemlje. Iz tog razloga se kompletan javni program nalazi u prizemlju, dok je kat rezerviran za izložbeni program. Fasada prizemlja je u potpunosti staklena, da bi se postigla željena transparentnost, te da se vizualno raširi ulica i da joj se otvori pogled na more i zaljev. Fasada kata je od poliranog betona koji se djelomično sjaji i reflektira okolinu.

Iz daleka se čini kao da gornji volumen lebdi ili pluta u moru, ovisno o kutu gledanja. U zaljevu pored muzeja usidren je plivajući paviljon. Njegov program akvarija je svojevrsan hommage lokalnim ribogojilištima. Plivajući akvarij nadopunjuje Muzej, kako programski tako i energetski jer mu pomoću svoje fotovoltaične fasade osigurava dio električne energije.

izvor: zadarski.hr

Komentari

Trenutno nema komentara

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*  
vrh stranice