Poticaji su povećani na 44 milijuna kuna

Za stambene zgrade Fond je povećao poticaje s planiranih 20 na 44 milijuna kuna.
„Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ove je godine odobrio više od 44 milijuna kuna poticaja za certificiranje, izradu projektne dokumentacije i energetsku obnovu višestambenih zgrada vrijedne više od 100 milijuna kuna.“ objavio je Sven Müller, direktor Fonda, nakon što je donesena odluka o povećanju sredstava za program energetske obnove višestambenih zgrada i omogućeno sufinanciranje svih prijavljenih projekata koji su zadovoljili uvjete natječaja.

„Za tri koraka energetske obnove višestambenih zgrada ove godine je bilo planirano 20 milijuna kuna, no zbog velikog interesa taj smo iznos povećali na 44 milijuna kuna, što je više nego dvostruko, a odobreni su projekti za 774 stambene zgrade.“ istaknuo je Müller.
U Hrvatskoj se u zgradama danas troši čak 42,3% od ukupne potrošnje energije, a u posljednjih 30 godina taj udio kontinuirano raste, što je bio ključni motiv za donošenje programa i mjera koje imaju za cilj unaprijediti energetska svojstva postojećih zgrada te poticati korištenje obnovljivih izvora energije. Vlada RH je u svibnju 2014. godine donijela Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. kojeg provodi Fond i za koje je inicijalno bilo osigurano 20 milijuna kuna.

„Većina zgrada u Hrvatskoj izgrađena do kraja osamdesetih godina i imaju slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju. Takve zgrade, u kojima su stanovi većinom energetskog razreda E, odgovorne su za velike gubitke topline odnosno nepotrebnu potrošnju energije, a kako bi potrošnju smanjili za 30 do 60% je nužna sustavna cjelovita obnova. S tim ciljem smo ove godine za energetske preglede 447 zgrada odobrili 2,2 mil. kuna, a za izradu projektne dokumentacije za obnovu 245 zgrada 8,1 milijun kuna. Konačno, energetsku obnovu 82 zgrade sufinancirat ćemo s 34 milijuna kuna. “ pojasnila je Vesna Bukarica, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda.

Proces obnove zgrade ima tri koraka: energetski pregled i certificiranje zgrade, izradu projektne dokumentacije za projekt obnove te provedbu projekta obnove. Za preglede i certificiranje bilo je moguće dobiti 40 do 80% sredstava, ovisno o lokaciji zgrade, a za izradu projektne dokumentacije čak 100% , ali najviše do 35 tisuća kuna. Za projekte obnove je bilo moguće također dobiti 40 do 80%, odnosno maksimalno do 1,4 milijun kuna po projektu. 80% sufinanciranja su od Fonda mogle dobiti zgrade na području posebne države skrbi, prva skupina jedinica lokalne i regionalne samouprave te otoka i zaštićeni dijelovi prirode, a brdsko planinska područja te druga skupina jedinica i otoka su mogli ostvariti pravo na 60%. Većina zgrada je mogla dobiti do 40% bespovratnih sredstava.

Energetska obnova koja se sufinancira podrazumijeva povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice zgrade, zamjenu vanjske stolarije te zamjenu ili unaprjeđenje sustava grijanja koje uključuje i uvođenje tzv. razdjelnika odnosno sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije. Također, u obnovu je bilo moguće uključiti i mjere korištenja obnovljivih izvora energije te prilagodbu unutarnje rasvjete kao i implementaciju sustava za centralno upravljanje sustavom grijanja i hlađenja. Ključan uvjet je da se provedbom planiranih mjera osigura ušteda energije za grijanje prostora od minimalno 30% te da su mjere u skladu s tehničkim zahtjevima propisanima u natječaju.

Javni pozivi i natječaji vezani za energetsku obnovu zgrade usmjereni su direktno na zgrade, a stanari projekt prijavljuju putem upravitelja zgrade, neovisno o tome u kojem se gradu, županiji ili općini nalaze. Vezano za treći korak energetske obnove, samu energetsku obnovu zgrade, koji je financijski najzahtjevniji, odobreno je 34 milijuna kuna, a od 82 projekta obnove zgrada većina je iz Primorsko-goranske županije (44 zgrada), Grada Zagreba (15 zgrada) te Istarske županije (11 zgrada). Procijenjena godišnja ušteda na energentima za te 82 zgrade nakon obnove je oko 4,5 milijuna kuna, a vezano za onečišćenje zraka procjenjuje se da se radi o godišnjoj uštedi od više od 3.000 tona CO2 – koliko ispusti tisuću automobila u jednoj godini.

Proceduru provedbe energetske obnove zgrade u narednim bi godinama stanarima trebao olakšati i novi Vladin prijedlog Zakona o energetskoj učinkovitosti od 18. rujna, prema kojem će za sklapanje ugovora o energetskoj obnovi zgrade biti dovoljna suglasnost natpolovične većine suvlasnika.


izvor: business.hr

Komentari

Trenutno nema komentara

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*  
vrh stranice