Istraživanje: Hrvati slabo vjeruju u energetske certifikate, važna im je toplina i prije bi odabrali stranog arhitektu

Savez za energetiku Hrvatske u okviru nacionalnog istraživanja javnog mijenja o 12 strateških područja zelenog gospodarstva danas je objavio rezultate prvog istraživanja o temi (energetski) održive arhitekture.
"Ovo se istraživanje provodilo tijekom mjeseca veljače i u njemu je sudjelovalo više od 2,5 tisuće ispitanika, a s ciljem analize stava građana o pitanjima (energetski) održive arhitekture. Rezultati istraživanja pomogli su i u otkrivanju glavnih prepreka za snažniji razvoj ovoga sektora, a u budućnosti će poslužiti i za izradu modela poticanja i jačanja istog. Za potrebe objave javne analize obrađen je samo dio pitanja i to metodom isticanja najvažnijih pokazatelja.", istaknuo je predsjednik Saveza za energetiku Hrvatske Tomislav Marjanović.

Prema provedenom istraživanju 78,46% ispitanika upoznato je s pojmom (energetski) održive arhitekture, dok 21,54% ne zna što taj pojam znači.

73,26% ispitanika izjasnilo se kako ne živi u građevini projektiranoj po principima (energetski) održive arhitekture, 17,44% ne zna živi li u takvoj građevini, dok se 9,30% ispitanika izjasnilo kako živi u takvim građevinama. Nadalje, 93,20% ispitanika bi htjelo živjeti u građevini projektiranoj po principima (energetski) održive arhitekture, 6,40% ne zna bi li živjelo, a svega 0,40% ispitanika ne bi htjelo živjeti.

57,43% ispitanika ne poznaje nekoga tko živi u građevini projektiranoj po principu (energetski) održive arhitekture, dok se njih 42,57% izjasnilo da poznaje.

Čak 68,29% ispitanika smatra kako (energetski) održiva arhitektura povećava cijenu koštanja 1 m2 prostora, 16,67% smatra da ne povećava, dok 15,04% ne zna. Uz to, 47,92% ispitanika smatra kako je (energetski) održiva arhitektura skuplja u odnosu na klasičnu arhitekturu, 34,17% smatra da je jeftinija, dok 17,92% smatra da su održiva i klasična arhitektura cjenovno jednake.

78,66% ispitanika smatra kako je toplinska ugoda zimi najvažniji kriterij prilikom planiranja (energetski) održive građevine, dok su po pitanju toplinske ugode ljeti, akustične i vizualne udobnosti gotovo podijeljeni. S aspekta kriterija funkcionalnosti, 63,40% ispitanika smatra da je najvažniji kriterij učinkovitost površina, 14,47% mogućnost promjene namjene i 13,19% pristupačnost. U vrlo malom postotku korisnici su naveli da je to pristupačnost za invalide te prihvatljivost za bicikle.

53,85% ispitanika smatra kako je u skupini kriterija vezanih uz dizajn (energetski) održive arhitekture najvažniji kriterij upravo kvaliteta dizajna, 41,88% urbanistička kvaliteta, dok svega 2,56% umjetnost u gradnji.

Posebno zanimljivi su rezultati istraživanja o performansama novih građevina u Hrvatskoj. 53,36% ispitanika smatra da je dizajn eksterijera novih građevina uravnotežen, njih 27,80% da je loš, dok njih 18,83% smatra da je dobar. Gotovo u podjednakom omjeru vlada mišljenje o dizajnu interijera, životnom i radnom prostoru, komforu, rasvjeti, razini buke te produktivnosti.

S aspekta osobnog značenja, 68,20% ispitanika ocijenilo je s ocjenom pet odnosno iznimno važnim životni prostor, 53,46% dizajn interijera, 53,24% komfor, 51,15% rasvjetu i 50,46% razinu buke.

49,77% ispitanika smatra kako je prilikom planiranja novih građevina najvažnija financijska održivost, dok 31,16% smatra da je to okolišna održivost. Po pitanju društvene održivosti i primjene inovacija ispitanici su podijeljeni.

95,35% ispitanika smatra kako građevina izgrađena po načelima (energetski) održive arhitekture doprinosi zaštiti okoliša, 2,79% ne zna je li doprinosi, dok 1,86% ispitanika smatra da ne doprinosi.

61,21% ispitanika bi po vanjskom izgledu građevine prepoznalo da je ona sagrađena po principu (energetski) održive arhitekture, njih 13,08% po unutarnjem izgledu, dok 25,70% ne razlikuje takve građevine od klasičnih.

90,14% ispitanika s pojmom (energetski) održive arhitekture povezuje pojam energetske učinkovitosti, 5,63% sa zaštitom prirode, 3,29% sa zdravstvenom kvalitetom unutarnjeg prostora, a ostali s drugim pojmovima poput kvalitete općenito.

60,19% ispitanika smatra kako je Internet najefikasniji način za javno širenje informacija o (energetski) održivoj arhitekturi, ali važnim smatraju i televiziju i radio, seminare, radionice i konferencije te jumbo plakate.

Vrlo zanimljiv podatak je da čak 55,92% ispitanika ne vjeruje u potpunosti u sustav energetskog razreda građevina, a u gotovo podjednakom postotku ispitanici u potpunosti ne vjeruju općenito u sustav energetske certifikacije građevina.

Čak 83,73% ispitanika smatra kako poduzetnici i udruge ne čine dovoljno kako bi krajnje potrošače informirali o važnosti (energetski) održive arhitekture, dok svega 5,26% ispitanika smatra da čine dovoljno.

Ako gledamo povjerenje u arhitekte, 54,55% ispitanika smatra kako su domaći i strani arhitekti podjednako dobri. Ako gledamo samo odnos domaćih i stranih arhitekata, 57,89% ispitanika više vjeruje stranim arhitektima.

U istraživanju je sudjelovalo 52,45% muškaraca, odnosno 47,55% žena. 36,23% ispitanika je u dobi od 26 do 33 godine, 32,37% u dobi od 34 do 44 godine, a najmanje ih je sudjelovalo - njih samo 0,97% - u dobi od 67 i više godina. Najviše je ispitanika sudjelovalo iz Grada Zagreba, potom Osječko-baranjske, Zagrebačke, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske, Istarske i Brodsko-posavske županije, dok je broj ispitanika po ostalim županijama gotovo podijeljen.

Na navedena pitanja sudionici su odgovarali puno opširnije, a istraživanje je obuhvaćalo pitanja poput onih na koji su način prvi puta saznali za (energetski) održivu arhitekturu te kako bi nekom tko nema prethodno znanje objasnili pojam (energetski) održive arhitekture. Uz to, ispitanici su odgovarali i na pitanje je li Vlada Republike Hrvatske kroz svoje politike stavlja prioritet na ovu vrstu arhitekture te koliko je po tom principu građevina u Hrvatskoj sagrađeno. Ispitanici su odgovarali i na niz drugih demografskih pitanja.

Sljedeće istraživanje koje će se provoditi unutar 12 strateških područja zelenog gospodarstva i to tijekom mjeseca ožujka odnositi će se na pojam niskougljične gradnje.

Potpuna analiza ovoga istraživanja kao i povezani zaključci dostupni su isključivo na upit i pod primjenjivim komercijalnim uvjetima. Sva prava pridržana Savezu za energetiku Hrvatske i portalu croenergo.eu. Nijedan dio sadržaja ne smije se umnažati ili prenositi u bilo kojem obliku i bilo kojim elektronskim, mehaničkim ili drugim putem bez prethodne pisane suglasnosti.



izvor: croenergo.hr

Komentari

Trenutno nema komentara

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*  
vrh stranice