Na pitanja nisu odgovorili HDZ, IDS i Živi zid. Podsjećamo, Komora arhitekata je pitanja uputila ususret nadolazećim parlamentarnim izborima, imajući u vidu interes javnosti i arhitektonske struke čije članove predstavlja. 1. Planirate li donijeti Strategiju razvoja graditeljskog sektora u Republici Hrvatskoj? • Narodna koalicija (odgovore pripremio HNS): Strategija prostornog uređenja RH je izrađena, do rujna 2015. provedene su javne rasprave i zalažemo se da Sabor odmah donese ovu strategiju. Nakon njezinog donošenja, potrebno je izraditi cjelokupnu Strategiju gospodarskog razvoja RH, čiji je sastavni dio Strategija razvoja graditeljskog sektora. • Most: Prvi korak, koji je dobar put prema razvoju graditeljstva, je stupanje na snagu Strategije prostornog razvoja, dokumenta koji je podloga za izradu državnog plana koji će postaviti smjernice razvoja svih dijelova države te potaknuti na doradu, usklađenje i novelaciju planova detaljnijeg tipa. • Bandić Milan 365: Da. Smatramo da je osim ove strategije trenutno od ključne važnosti da Sabor donese Strategiju prostornog razvoja te poduzeti cijeli niz aktivnosti za sređivanje stanja i usklađivanje podataka vezanih uz katastar i zemljišne knjige. • HDSSB: Da, ali tek nakon što bi Sabor donio dvije krovne strategije, Strategiju gospodarskog razvoja i Strategiju prostornog razvoja, s kojima bi Strategija razvoja graditeljskog sektora morala biti usklađena. • Reformisti: Da. Oporavak građevinskog sektora, zahvaćenog dvjema teškim krizama (ratnom i globalnom) događa se stihijski. Nužno je kroz Strategiju razvoja graditeljskog sektora pretpostaviti smjerove kretanja, definirati ciljeve, precizirati zadaće i odnose sudionika i tako dobiti osnovu za prilagodbu zakonske regulative. 2. Hoće li Zakon o prostornom uređenju postati krovni zakon koji uređuje planiranje, razvoj i zaštitu prostora Republike Hrvatske? • Narodna koalicija (HNS): Zakon o prostornom uređenju je krovni zakon koji uređuje planiranje, razvoj i zaštitu prostora Republike Hrvatske. Potrebno je sve ostale zakone kojima se uređuje navedena problematika uskladiti s istim. • Most: Prepoznajemo potrebu multidisciplinarnog pristupa. Kada govorimo o planiranju prostora potrebna je uska sprega i razumijevanje kako potreba razvoja tako i obveza zaštite okoliša. Organiziranjem stručnih tribina i kongresa iznalazila bi se rješenja koja bi omogućila lakšu provedbu smjernica. • Bandić Milan 365: Naravno, u sinergiji s ostalim zakonima, Zakon o prostornom uređenju je osnova svih planskih politika koje imaju za cilj razvoj i zaštitu prostora RH. Ovaj zakon je potrebno izmijeniti i uskladiti sa suvremenim potrebama svih faza razvijanja projekata (urbanističkom-imovinskopravnom-projektnofinancijskom-realizacijskom-gradnjom). • HDSSB: Da. Zakon o prostornom uređenju treba postati krovni zakon i svi ostali zakoni trebaju se uskladiti s njegovim odrednicama. Danas su pojedini zakoni u koliziji s tim zakonom što ometa ishođenje suglasnosti različitih tijela javne vlasti te donošenje prostornih planova. • Reformisti: Da. Smatramo da je razdvajanje Zakona o prostornom uređenju i gradnji na dva zakona bio kvalitetan zakonodavni korak koji omogućuje, da uz dodatne zahvate, Zakon o prostornom uređenju postane krovni zakon koji uređuje planiranje, razvoj i zaštitu prostora. 3. Hoćete li provoditi smjernice iz dokumenta ApolitikA – Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., kojeg je Vlada usvojila 2012. godine? • Narodna koalicija (HNS): U cijelosti DA. Arhitektonska politika je strateški dokument kojim se određuje značaj kvalitete izgrađenog prostora. • Most: Smjernice i zaključke dokumenta ApolitikA u potpunosti uvažavamo i podupiremo. • Bandić Milan 365: Smatramo da je dokument ApolitikA 2013.-2020. izvrstan dokument, koji jasno odražava svijest o vrijednosti prostora i o važnosti inteligentnog upravljanja. Međutim smatramo da ga je potrebno revidirati u skladu sa suvremenim potrebama kako bi postao još kvalitetnija i operativnija platforma za ostvarenje dinamičnog i kvalitetnog razvoja. Najvažnije dijelove te platforme treba ugraditi u Zakon o prostornom uređenju, definirati rokove za realizaciju strateških ciljeva I osigurati učinkovit sustav primjene. • HDSSB: Da. Vrsnoća uređenja prostora i građenja u takvom prostoru, dakle kompletnog izgrađenog prostora je javni opći interes koji je definirala ApolitikA. • Reformisti: Da. Činjenicu da je Vlada RH usvojila ovaj dokument kojim se iskazuje opći interes za kvalitetu sveukupnog prostora, izuzetno cijenimo i naša namjera je postupati u sladu s njim. 4. U kolikom ćete postotku u novom Zakonu o javnoj nabavi vrednovati kriterije kvalitete arhitektonskih usluga, a u kolikom najniže cijene? • Narodna koalicija (HNS): U postupku javne nabave arhitektonskih inženjerskih usluga te usluga urbanističkog planiranja i krajobraznog uređenja, presudno treba biti mjerilo kvalitete, a ne cijena i kvantiteta usluga. U postupku javne nabave kvalitetu ovih usluga naručitelj treba ostvariti provođenjem natječaja za najbolje idejno rješenje. • Most: Potrebna je izmjena kriterija javne nabave tako da načelo odabira nije najpovoljnija cijena, već sveobuhvatnost ponude i usluge. Stoga je potrebno provesti raspravu na temu valoriziranja svih elemenata ponuda, pod time mislimo na valoriziranje i kvalitete usluge, i materijala, i rada. • Bandić Milan 365: Zakon o javnoj nabavi, s čijim donošenjem Hrvatska kasni, odnosi se na sve i on ne može posebno tretirati arhitektonske usluge, jer to dovodi do nejednakog tretmana jedne u odnosu na druge djelatnosti. Smatramo puno primjerenijim pristupiti ovom pitanju kroz izradu Uredbe o nabavi inženjerskih usluga u kojem bi se mogao dati poseban naglasak na omjer kvalitete i cijene za ekonomski najpovoljniju ponudu. • HDSSB: Zakon o javnoj nabavi treba općenito pojednostaviti i u njega ugraditi razradu vrednovanja i bodovanja svih traženih parametara od kojih je kvaliteta arhitektonske usluge, temeljena na znanju, iskustvu, specijalizaciji, ostvarenjima i priznanjima, jedan od najznačajnijih. Svi subjekti koji upravljaju javnim sredstvima trebaju, kako prilikom izgradnje objekata javne namjene tako i kod izrade urbanističkih planova za neizgrađene i posebno vrijedne prostore, rješenja moraju odabrati po kriterijima izvrsnosti, na javnim arhitektonskim i urbanističkim natječajima. Danas ta obveza nije definirana u Zakonu o prostornom uređenju. Stoga odgovor ne možemo dati u postotnom omjeru, budući da omjer ovisi o načinu nabave i vrsti arhitektonske usluge. • Reformisti: Da. Zakon o javnoj nabavi potrebno je u nekim dijelovima iz više formalnog transformirati u više suštinski. Treba potencirati udio kvalitete u područjima gdje ona ima veće raspone od prosječnih. Odnos bi trebao biti 60%:40%, uz jasno definirane elemente dokazivanja kvalitete, te uz isto tako precizno postavljena pravila za eliminiranje ekstremnih cijena u oba smjera (najniža i najviša cijena). 5. Hoćete li u zakon vratiti obavezu izrade idejnog projekta (ili idejnog rješenja) za zgrade na osnovu kojeg bi se ishodila lokacijska dozvola/uvjeti uređenja prostora te hoćete li vratiti obavezu izrade izvedbenog projekta? • Narodna koalicija (HNS): Zalažemo se za potpunu kontrolu procesa gradnje, od projektiranja do izvedbe. Kontinuirana aktivnost svih sudionika uključenih u taj proces je zahtjev koji za posljedicu ima odgovornost prema projektu koja ne prestaje dovršenjem projekta. Sukladno navedenom potrebno je i ažurirati i izmijeniti postojeća zakonska rješenja. • Most: Potrebno je u procesu ishođenja dozvola i uvjeta, „olakšati“ ishođenje dokumentacije i pojednostaviti proceduru dobivanja dozvola za gradnju. S druge strane, istovremeno je potrebno obvezati sve sudionike u gradnji, pa tako i investitore, da se svi elementi projektiranja, gradnje i korištenja građevine poštuju i valoriziraju, te da se potrebni koraci u razvoju projekta ne preskaču i omalovažavaju. • Bandić Milan 365: Poučeni dugogodišnjim iskustvom, naš je stav da se Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju trebaju izmijeniti i to prvenstveno u dijelovima koji su se kroz njihovu primjenu dokazali kao neučinkoviti. Njihova korjenita izmjena ili donošenje novih zakona neizbježno bi rezultiralo s minimalno godinu dana stagnacije investicija u graditeljskom sektoru, što svakako želimo izbjeći. • HDSSB: Da. Idejni projekt osnova je i ishodište svakog zahvata u prostoru, a kao autorski rad ima najznačajnije mjesto u ukupnoj realizaciji. Potreba izrade idejnog projekta proizlazi iz nužnosti pronalaženja optimalnog i najkvalitetnijeg rješenja koje će zadovoljiti potrebe investitora. Izvedbeni projekt, pak, nužan je zbog potpunog sagledavanja zahvata, preciznog definiranja završnih materijala, detalja izvedbe i izrade što preciznijeg troškovnika radova. Samo cjelovit i kompletan slijed u izradi projektne dokumentacije može osigurati vrsnoću građenja definiranu Apolitikom. • Reformisti: Djelomično da. U današnjim okolnostima (nepostojanje potpunog i javnog dostupnog katastra i mjerodavnih planova svih infrastrukturnih sustava, kao i jednoznačnih pravila u područja požara, zaštite spomenika i prirode i sl.), za sve objekte za koje se provodi tehnički pregled potreban je idejni projekt i lokacijska dozvola. Također, u okolnostima još uvijek niskog tehničkog i stručnog nivoa dijela izvođača, kao i tehničke needuciranosti dijela investitora, izvedbeni projekt nužna obaveza za veći dio objekata. U budućnosti, on bi trebao ostati obvezan za kompleksne i javne objekte.
Dodaj komentar Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna Ime i prezime: * E-mail: * Komentar: * Generiraj novu sliku s kodom Unesite kod sa slike *