Arhitekti uputili pismo ministrici kulture

Prijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u Kuparima
Sadržaj pisma donosimo u cijelosti.


Poštovana gospođo ministrice,


Ovom prilikom srdačno Vam čestitamo povodom imenovanja za ministricu kulture Republike
Hrvatske. Nas dubrovačke arhitekte veseli Vaš izbor na taj visoki položaj.
Društvo arhitekata Dubrovnik, u skladu sa svojim Statutom, godinama već poduzima niz
aktivnosti, inicijativa i apela s ciljem zaštite i očuvanja vrijedne arhitektonske ostavštine na području
grada i njegove okolice. Sukladno takvim nastojanjima, naša interdisciplinarna radna skupina u
posljednje vrijeme vrlo intenzivno istražuje i popisuje vrijednu graditeljsku baštinu postrepublikanskog
perioda s ciljem publiciranja Vodiča dubrovačke arhitekture 19. i 20. stoljeća. Riječ je o opsežnom
stručnom štivu koje će po prvi put na jednome mjestu sintetizirati nove i do sada nepoznate podatke o
dijelu najznačajnije dubrovačke graditeljske baštine, te koje će izložiti niz novih atribucija
potkrijepljenih istraživanjem arhivske dokumentacije i suvremene periodike, jednako kao i postojeće
znanstvene i stručne literature. Vodič dubrovačke arhitekture bit će publiciran do kraja ove godine.

Ozbiljno smo zabrinuti što sve češće dolazi do uklanjanja značajnih objekata koji su važni za
sagledavanje kontinuiteta stvaranja arhitekture na području Dubrovnika, poput recentnog rušenja
upravne zgrade dubrovačkog tramvaja i remize u Gružu, jedne od najreprezentativnijih dubrovačkih
secesijskih ostvarenja, a čiji je značaj također detaljno obrazložen u prethodno spomenutom Vodiču.
Svjesni smo da je za već uništena ili u velikoj mjeri devastirana značajna djela hrvatske arhitekture na
području Dubrovnika već kasno, ali zato možemo dati prijedloge za zaštitu preostalih velikih
ostvarenja. Također smo svjesni da se građevine predlažu za rušenje pod izlikom da više ne zadovoljavaju suvremene uporabne standarde. Da su se stoljećima prije slijedila takva obrazloženja
danas ne bismo imali većinu naših spomenika kulture!

S ciljem očuvanja spomenika graditeljske baštine u nizu zakona i provedbenih odluka se
naglašava da se u spomenicima i u postojećim objektima ne moraju slijediti sve propisane odredbe,
već da se mora očuvati integritet spomenika. Zamislite kako bi se osiromašio naš kulturni krajolik
nestankom one arhitektonske ostavštine koja je postala značajka u prepoznavanju pojedinih područja.
Upravo zadržavanjem takvih međaša u razvoju hrvatske arhitektonske misli značajno se dobiva na
identitetu i raznolikosti svakog gospodarskog ili stambenog objekta. Preduvjet za to je da Ministarstvo
kulture izravno zaštiti te spomenike i prati provođenje zaštite
. Isto kao što je uzbudljivo boraviti u
nekom preuređenom samostanu ili dvorcu, jednako je tako atraktivno boraviti u nečem što nije
suvremeni konfekcijski objekt. Konačno, to su vrlo izazovni zadatci za arhitektonsku struku.

Nastavno na sve prethodno navedeno, Društvo arhitekata Dubrovnik upozorava kako je
Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka na svojoj 24. sjednici održanoj 3. kolovoza 2016. godine
donijelo Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Kupari I. U spomenutoj Odluci između ostalog je
navedena obveza uklanjanja svih postojećih objekata osim hotela Grand. To znači da je kandidat za
rušenje i hotel Pelegrin, izrazito vrijedno arhitektonsko ostvarenje modernističkog korpusa grada
Dubrovnika. Hotel je izgrađen 1964. kao dio velikog projekta vojnog odmarališnog kompleksa u
Kuparima, a projektirao ga je tada mladi i relativno nepoznati sarajevski arhitekt David Finci. Sprega
sretnih okolnosti, tj. moćnog i bogatog investitora kakva je bila Jugoslavenska narodna armija, slobode
koja je dana projektantu, te pregnuća mladog i talentiranog arhitekta iznjedrila je jedno od
najznačajnijih ostvarenja kasne hrvatske moderne.

Razdoblje kada nastaje hotel Pelegrin u Hrvatskoj karakterizira preispitivanje stavova
ortodoksne moderne pedesetih i nastojanje da se principi funkcionalnosti, racionalnosti i estetike
minimalizma interpretiraju unutar samosvojnijeg oblikovnog sloga. U bogatom naslijeđu moderne prve
polovice dvadesetog stoljeća ponovno se valoriziraju pravci, koji su pokazali i mogućnosti odmaka od
ustaljene prakse. U Fincijevu pristupu projektiranju hotela Pelegrin može se uočiti i odjek čuvene
Niemeyerove izjave kojom objašnjava zaokret u svom oblikovnom izrazu nakon četrdesetih godina
prošlog stoljeća: "Svjesno sam ignorirao visoko cijenjeni pravi kut i ortogonalnu formu pravokutnika i
trokuta, svesrdno uvodeći svijet krivulja i drugih oblika, koji je postao moguć zahvaljujući uporabi
armiranog betona u suvremenom graditeljstvu." Upravo na tragu korištenja mogućnosti koje u
graditeljstvu nudi armirani beton Finci projektira novi hotel na samoj razmeđi brdske padine i stjenovite
obalne linije. Između prirodnog okoliša i arhitektonske intervencije stvara se zanimljivi kontrapunkt.
Ekspresivna, izrazito skulpturalna forma s naglašenim potezima horizontala suprotstavljena je
konfiguraciji prirodnog terena. Finci ne podilazi prirodi, ali unatoč tome njegov samosvjesni i hrabri
izričaj ostvaruje dojmljivi suživot prirodnog i artificijelnog. Funkcionalna shema tlocrtne organizacije je atrijska. Oko pravilnog unutarnjeg vrta pozicionirane su horizontalne i vertikalne komunikacije. Sve
smještajne jedinice imaju terase na vanjskim, zakošenim pročeljima, zasjenjenje istaknutim
horizontalama gornjih katova. Vanjsko pročelje karakterizira dojmljiva igra svjetla i sjene. Zakošena
forma traktova smještajnih jedinica raste iz naglašeno horizontalnog, istaknutog postamenta u kojem
su smješteni javni prostori, velikim staklenim stijenama rastvoreni prema morskim vizurama. Nažalost,
hotel je teško stradao u domovinskom ratu, višekratno pogođen topovskim granatama. Otad čeka
obnovu, no sad mu prijeti rušenje.

Društvo arhitekata Dubrovnik, stoga, uz podršku Predsjedništva Udruženja hrvatskih
arhitekata, Hrvatske komore arhitekata i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske ovim putem apelira
za hitno donošenje akta Ministarstva kulture o njegovoj zaštiti, što je prvi korak k budućem projektu
sanacije, adaptacije i rekonstrukcije koja će uvažiti njegovu neprijepornu arhitektonsku vrijednost.
Zaključno, iskreno se nadamo da ćete prepoznati važnost ove inicijative, a Društvo arhitekata
Dubrovnik Vam za sva dodatna obrazloženja stoji na raspolaganju.


S poštovanjem,
Božo Benić, mag.ing.arch.
predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik 


Uz podršku:
Predsjedništvo Udruženja hrvatskih arhitekata_ Emil Jurcan, dipl.ing.arh., predsjednik
Hrvatska komora arhitekata_ Željka Jurković, dipl.ing.arh., predsjednica
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske_ prof.dr.sc. Zvonko Maković, predsjednik



Inicijativa Pelegrin_pismo_pdf

Komentari

Trenutno nema komentara

Dodaj komentar

Polja označena sa zvjezdicom (*) su obavezna

*  
*  
*  
*  
vrh stranice